Dobrodošli
Otkada je čovjeka traje i priča o njegovu obuzdavanju sila prirode kako bi mu služile. Siloviti vjetar, taj "dah s neba", štovale su sve civilizacije, pridavale mu božanska značenja. Kad se vjetar ukrotilo u brodska jedra, došlo se do Novog svijeta i najvećih pomorskih otkrića. Danas, naša civilizacija, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, obuzdava vjetar, koristi ga kao pogonsku snagu za pretvorbu u najplemenitiji oblik energije - električnu energiju.
Ovo je priča o prvom konkretnom hrvatskom iskustvu u korištenju vjetra za proizvodnju električne energije. Ona nas vodi na otok Pag - simbol čipkarstva. Otok koji svojom krškom ornamentikom i sam podsjeća na kamenu čipku usred plave pučine. Njegovu istočnu obalu, okrenutu Velebitu, dere i grize bura, prema praslavenskom jeziku "zao vjetar". Stoljećima šiban "zlim vjetrom", ispiran valovima soli, taj dio otoka potpuno je ogolio. Bura ga je pretvorila u krajobraz sličan Mjesečevom.
I upravo ondje jadranski vjetrovi - bura, jugo, tramontana, maestral, burin, levant - pokreću lopatice vjetroturbina prve komercijalne vjetro-elektrane u Republici Hrvatskoj.
 |
Prihvativši inicijativu HEP-a, koji kontinuirano potiče privatna ulaganja u male izvore električne energije - male hidroelektrane, male termo- energetske objekte i vjetroelektrane - hrvatska tvrtka Adria Wind Power izgradila je u kolovozu 2004 na lokaciji Ravna, na otoku Pagu, vjetroelektranu instalirane snage 5.950 kW. Ravna je samo jedna od mnogobrojnih potencijalnih lokacija na jadranskoj obali.
...više
|
 |
Premda se energija vjetra koristila još prije tri tisuće godina, za mljevenje
žita i podizanje razine vode, kao da je njegova snaga sada iznova otkrivena. U posljednjem desetljeću, naime, izgradnja suvremenih vjetroelektrana doživljava pravi boom. Osobito se to odnosi na vjetroelektrane koje proizvedenu električnu energiju plasiraju u elektroenergetsku mrežu. Mnoge razvijene zemlje prepoznale su dugoročne prednosti korištenja vjetra za proizvodnju električne energije.
...više
|
 |
Sve je veća zabrinutost zbog globalnih klimatskih promjena i narušene prirodne ravnoteže. Jednako tako sve je izaraženije i nastojanje smanjivanja ovisnosti o fosilnim gorivima, prije svega nafti. Vjetro-energija, dakle, ima sve značajnije mjesto. Globalni potencijal vjetra na kopnenim lokacijama procjenjuje se između 20.000 i 50.000 TWh (teravat sati) godišnje. Dodajmo tome i veliki potencijal vjetra na morskoj pučini, tzv. offshore vjetroelektrane...
...više
|
 |
Sam otok Pag na kojemu se nalazi mVE Ravna 1 je jedan od najvećih Jadranskih otoka: sa 285 km 2 peti po veličini, a njegovih 270 km razvedene obale čine ga otokom s najduljom obalnom linijom na Jadranu. Vjetroelektranom na gori Ravna iznad grada Paga, kao svjedočanstvom skladnog spoja prošlosti i budućnosti, gdje prizor ogromnih krakova koji se skladno i elegantno vrte na povjetarcu u kamenitom okolišu s morem u pozadini impresionira svakog posjetitelja...
...više
|
|