Adria Wind Power
FAQ
ADRIAWINDPOWER
EKOLOGIJA
Ornitofauna

Utjecaj vjetrenjača na ornitofaunu otoka Paga

Dosadašnja istraživanja (od 1990.) do danas u SAD-u pokazala da na turbinama vjetroelektrana stradava u prosjeku 1-2 ptice godišnje, ili 15.000-30.000 godišnje.

Ostali oblici ugrožavanja ptičjeg svijeta:

automobili 60-80 milijuna
tornjevi staklenih zgrada 98-980 milijuna
dalekovodi 30.000-175 milijuna
antene i komunikacijska postrojenja 4-50 milijuna
UKUPNO 162-1.285 milijuna

Istraživanja u Europi.

  • oprečna, od pojedinih koja pokazuju nisku smrtnost, do veće smrtnosti u obalnim područjima gdje je učestalija selidba i prelet ptica.
  • noćni preleti dovode rjeđe do izravnih sudara i unesrećenja.
  • povećani rizik stradavanja ptica grabljivica.

Projektni zadatak

Utvrditi bogatstvo i raznolikost ptičjeg svijeta na četiri lokaliteta, od kojih su tri lokaliteta predložena za buduće lokacije vjetroelektrana. Utvrditi moguće utjecaje na autohtonu ornitofaunu, ptice preletnice za proljetnog i jesenskog preleta, odnosno na ptice zimovalice. Predložiti mjere za umanjivanje mogućih štetnih utjecaja na ptičji svijet.

Lokaliteti istraživanja na otoku Pagu

Proizvodnja

Terenski izlasci:

Proljece Ljeto Jesen Zima Ukupno
12 13 8 5 38

Istraživanja ornitofaune odvijala su se na 4 lokaliteta.

  1. Ravne 1, zabilježeno 81 vrsta ptica
  2. Komorovac (iznad Novalje) 31 vrsta ptica
  3. Povljana, zabilježeno 32 vrste ptica
  4. Velo blato, zabilježeno 143 vrste ptica

Ukupno na otoku Pagu zabilježeno 176 vrsta ptica IGALFFY (1980). U ovim istraživanjima još 14 vrsta, Ukupno 190 vrsta ptica. Može se očekivati još 70-100 vrsta

Vrtna strnadica
Emberiza hortulana

Sivi sokol
Falco peregrinus

Škanjac
Buteo buteo

Vjetruša
Falco tinnunculus

Kobac
Accipiter nisus

Modrokos
Monticola solitarius

Crvenrepka
Phoenicurus ochruros

Piljak
Delichon urbica

Bijela čiopa
Apus melba

 

Prelet bjeloglavih supova i uzdizanje na lokalitetu Ravne 1

Dnevni preleti bjeloglavih supova iz NP Paklenica (1996-2000):
Smjerovi kretanja pakleničkih bjeloglavih supova dobiveni na temelju višegodišnjih promatranja

Ukupni broj zabilježenih vrsta po pojedinom lokalitetu:

Najčešće i najrjeđe vrste:

najčešće najrjeđe
1. Velo blato  
Larus cachinnans (38) Melanocorypha calandra (2)
Circus aeruginosus  (36) Falco biarmicus (1)
Motacilla alba  (35) Lanius minor (2)
2. Ravne 1  
L. cachinnans (38) Oenanthe oenanthe (3)
Turdus merula (38) Emberiza hortulana (1)
Carduelis carduelis (38) Falco biarmicus (1)
3. Komorovac  
L. cachinnans (31) Falco peregrinus (1)
A. cannabina (28) L. arborea (3)
M. saxatilis (26) M. cinerea (3)
4. Povljana  
L. cachinnans (38) C. aeruginosus (3)
C. cornix (38) L. arborea (5)
A. cannabina (33) S. vulgaris (5)

Minimalni i maksimalni broj jedinki po pojedinom godišnjem dobu:

Povoljan odabir lokaliteta Komorovac i Povljana.
Ravne 1 lokalitet sa zabilježenih 8 vrsta grabljivica, može nepovoljno utjecati sa prvom vjetrenjačom na prelet ptica grabljivica, pa su moguća stradavanja. Ukoliko se uzme američki prosjek stradavanja od 1-2 ptice godišnje, postoji vjerojatnost stradavanja u prosjeku 7-14 ptica godišnje, odnosno 21-42 na svim lokalitetima.

Preleti ptica u razdoblju istraživanja su se odvijali u unutrašnjosti otoka gdje je i vegetacija bolje razvijena, odnsono uz močvarna staništa, Kolansko i Velo blato, solane. Selidba se većim djelom odvija noću.

Dr.sc. Gordan Lukač:
Studija utjecaja vjetrenjača na ornitofaunu otoka Paga - PDF (660 KB)
Startigrad Paklenica 2002 g.

© Adria Wind Power - Sva prava pridržana.

design & development : Arto Galactinus